Sobe Vebel

Gradski muzej Virovitica osnovan je 1953. godine kao zavičajni muzej te je od početka smješten u samom središtu Virovitice, u Dvorcu Pejačević. Nakon tri godine rada i priprema, u sklopu projekta obnove Dvorca, 5. prosinca 2019. javnosti je predstavljen novi stalni postav Muzeja pod nazivom „Drveno doba“ u kojemu posjetitelje očekuje potpuno novi pristup prezentaciji i interpretaciji povijesne, kulturne i prirodne baštine virovitičkoga kraja. Stalni postav sastoji se od dvije tematske cjeline „Drveno doba” i „Povijest grada i Dvorca”, koje su prikazane na suvremen i kreativan način. Stalni postav je velikim djelom interaktivan te je, s više od 1500 izložaka, preko dva sata multimedijskih sadržaja, animacija, igara, filmova, glazbe, zanimljiv svim posjetiteljima, a posebice djeci. Radno vrijeme Muzeja: ponedjeljak 9-14 sati, utorak – petak 9-19 sati, subota 10-14 i 16-19 sati, nedjelja samo uz najavu.

Na drugi dan Uskrsa, 12. travnja 1746. godine, svečano je postavljen temeljni kamen nove samostanske crkve u Virovitici. Uz prisutnost vjernika cijele virovitičke župe Svetoga Roka temeljni je kamen postavio župan novoosnovane virovitičke županije Ljudevit Patačić od Zajezde. Zapisano je da je crkva zajedno s tornjem i svetištem stavljena pod krov 24. studenoga 1750. godine. Svojom veličinom, stilskom usklađenošću i ljepotom samostanska crkva u Virovitici sigurno je najljepša crkva u Slavoniji. Predstavlja privlačnu, visoku i svijetlu baroknu građevinu.

U sklopu Franjevačkog samostana u Virovitici koji je obnovljen 2011. godine, otvoren je i Muzej sakralne umjetnosti i kulturno-povijesne baštine. Tu su smještene najveće vrijednosti koje samostan posjeduje: liturgijsko ruho i posuđe, liturgijske knjige i obrasci, likovni prikazi svetaca, raspela, antikni namještaj, jedan potpuno opremljeni apotekarski ormar i zbirka starih fotografija. Uz Muzej se nalazi i samostanska knjižnica, koja sadrži vrijednu i rijetku knjižnu građu u rasponu od 15. do 21. stoljeća. Po uređenju i prvotnoj zamisli, željelo se da Muzej ne pripovijeda samo povijest, nego otkriva dušu i srce braće koja ondje žive i djeluju, svjedočeći sljubljenosti ovog grada rođenog 1234. godine.

Davne 1886. godine s radom je počela Glazbena škola Jana Vlašimskog. Prvi ravnatelj i učitelj bio je upravo Jan Vlašimsky po kojem škola i nosi ime. Danas škola provodi predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski glazbeni program koji pohađa više od 350 učenika. 2019. godine Glazbena škola Jana Vlašimskog proglašena je najboljom glazbenom školom u Republici Hrvatskoj.

Počeci kazališnog života u Virovitici sežu u sam početak 20. stoljeća. Umjetnički ansambl Kazališta Virovitica sastoji se od desetak glumaca, a kontinuirano je pomlađivan mladim glumcima, koji rado dolaze u Viroviticu i stapaju se u skladnu cjelinu s domaćim ansamblom. Nastupi virovitičkoga kazališta diljem Hrvatske i regije posljednjih godina zapaženi su, dobro ocijenjeni od eminentnih hrvatskih kazališnih stručnjaka i kritičara te višestruko nagrađivani.

Tijekom druge polovice 20. stoljeća Gradska knjižnica i čitaonica doživljavala je razvojne promjene, ali i različite poteškoće te zastoje u razvoju. Knjižni fond sporo se obogaćivao, ponekad samo donacijama, a sredstva za nabavu bila su nedovoljna. Tek na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće znatno je napredovala te je Gradska knjižnica i čitaonica Virovitica danas središnja i najveća knjižnica s više od 50 000 svezaka i s više od 2 500 korisnika u Virovitičko­-podravskoj županiji.

Virovitica je prvi grad u Hrvatskoj koji je proveo projekt “Pianino na ulici”. Pianino je postavljen u Palači Pejačević i omogućava posjetiteljima sviranje glazbe na ulici.

Glazbena ograda predstavlja prvi eksponat budućeg Virovitičkog parka znanosti. Ova inovativna i edukativna turistička atrakcija omogućava svakom posjetitelju sviranje Beethovenove “Ode radosti” u hodu.

Postavljena su uz šetnicu pored Centra kulture (Matije Gupca 5, Virovitica). Šaptom izrečene riječi u žarištu jednog zvučnog zrcala čuju se u drugom, udaljenom 20 metara. Funkcija ovog eksponata u povijesti je korištena u mehanizmima komunikacije na daljinu. Zvučna zrcala predstavljaju fizikalni fenomen, a sam eksponat pruža atraktivan i iznenađujući efekt.